Wednesday, May 23, 2007

Senñór Prezidente RDTL, José Ramos-Horta, Ó bá ne’ebé agora?

Foin daudauk Timor-Leste komemora ninia aniversáriu ba dala lima Loron Restaurasaun ba Independénsia nian. Iha loron ne'e prezidente foun mós simu ninia pose hodi komesa mandatu foun. Timor-Leste nia prezidente foun maka Dr. José Manuél Ramos-Horta, premiadu ho Nobel da Paz no mós diplomata ho rekonhesimentu iha mundu tomak.

 

Parese problema imediatu ida ba Prezidente Ramos-Horta atu rezolve maka kestaun ex-majór no ex-komandante Polísia Militár, Alfredo Reinado nian. Molok Prezidente Ramos-Horta simu ninia mandatu foun ne'e, ita hotu haree hanesan kestaun Alfredo nian nee atu hetan daudauk ona rezolusaun. Ex-ministru interior Sr. Rogerio Lobato hetan prizaun to'o tinan hitu tanba ninia envolvimentu iha atividade fahe-kilat iha tinan kotuk. Rona ida ne'e, Sr. Alfredo Reinado mós hatán katak nia sei tun mai Dili hodi hola parte iha justisa. Hafoin ISF sira ba ataka Sr. Alfredo ho ninia elementu sira iha Same, nune'e  mós iha nafatin sinál pozitivu katak Sr. Alfredo hakarak halo diálogu. Igreja Katólika tau nia an hanesan mediadór ne'ebé Sr. Prezidente Ramos-Horta ho Sr. Alfredo mós simu. Ita bele dehan mós katak maioria elite polítika Timor nian mós simu ho inisiativa ida ne'e. Durante kampaña eleitorál Prezidente Ramos-Horta halo mós promesa barak. Ninia promesa ida maka oinsá nia sei rezolve kazu petisionáriu ho kazu Sr. Alfredo Reinado nian.

 

Ikus-ikus ne'e parese Sr. Alfredo nega filafali ninia promesa dala ida tan. Mezmu ho mediasaun igreja Katólika nian. Foin daudauk Sr. Alfredo hatete katak nia sei la kumpre ho inisiativa ne'ebé maka hala'o ona ho igreja nia mediasaun ( haree iha ne'e). To'o pontu ida ne'e ita bele dehan katak ita la hatene loos Sr. Alfredo ninia hakarak loos ne'e saida?

 

Sr. Alfredo nia ezisténsia iha justisa nia liur aprezenta prigu boot ida ba estabilidade Timor-Leste nian hanesan nasaun independente ida. Se Sr. Alfredo kontinua halai nafatin hosi autoridade governu nian, nia sei kontinua hala'o ninia atividade ne'ebé undermine autoridade Estadu nian. Povu hateke ba Estadu hanesan garantór ba sira nia seguransa pesoál no garantór ba estabilidade sosiál ho polítika. Bainhira povu hetan persepsaun katak Estadu ne'e fraku no laiha ona kbiit atu fó protesaun ba sira, povu sei lakon sira nia konfiansa no buka alternativa seluk atu hetan protesaun ne'e. Estadu ne'e iha perigu atu lakon ninia lejitimidade iha povu nia matan se Estadu ne'e husik Sr. Alfredo halai hosi justisa no autoridade Estadu nian ne'ebé hetan lejitimidade hosi povu tuir eleisaun demokrátika. Sr. Alfredo laiha lejitimidade no nia laiha kbiik nein uitoan atu fó protesaun ho seguransa ne'ebé só Estadu ida maka bele fó. Estadu ho povu iha perigu ida nia laran atu monu ba situasaun vacuum power. Saida maka Sr. Prezidente Ramos-Horta tenke halo agora?

 

Problema Sr. Alfredo Reinado nian tuir loloos iha tiha ona ninia solusaun iha tinan kotuk karik polítiku balubalu la aproveita ho ninia dezersaun hodi halo polítika ba sira nia interese rasik. Bainhira Sr. Alfredo husik tiha ninia kadeia komandu militár, polítiku na'in sira hanesan Sr. Prezidente Ramos-Horta ho agora ex-prezidente Sr. Xanana Gusmão hatudu momoos hela sira nia apoiu polítiku ba asaun Sr. Alfredo nian. Envézde buka maneira hodi izola kedan Sr. Alfredo atu nune'e nia labele hetan tan apoiu hosi seksaun sosiál seluk, Sr. Horta ho Sr. Xanana sé fali liman ba Sr. Alfredo hodi fó fali lejitimidade ba asaun ne'ebé nia halo. Iha rai-seluk, asaun Sr. Alfredo nian ne'e ema konsidera hanesan grave tebetebes. Rai balun nia kastigu ba asaun sira hanesan Sr. Alfredo nian ne'e maka kastigu to'o mate.

 

Maibé ho lejitimidade ne'ebé maka Sr. Alfredo hetan liu hosi asaun Sr. Horta ho Sr. Xanana nian, ohin loron Sr. Alfredo konsege konsolida ninia ajenda iha povu ki'ik nia leet. Povu komesa haree daudauk ba Sr. Alfredo hanesan alternativa ba Estadu, Estadu ne'ebé soberanu ho podér hosi povu maibé laiha pozisaun firme ka bele impoin ninia autoridade hanesan estipula iha Constituição da República. Iha naran nasaun modernu no demokrátiku ida, Estadu mesak maka órgaun ida lejítimu liu hodi reprezenta povu. Bainhira povu lakon ona fiar ba Estadu ne'e, Estadu ne'e monu no sai Estadu falhadu. Iha rai barak, eventu ida hanesan ne'e sempre tuir kedan ho eventu sira seluk hanesan revolusaun, ditadura, gera sivíl, etc. Ninia konsekuénsia aat tebes. Ema rihun ba rihun maka sei mate. Rai barak iha Áfrika ho Sudueste Ázia nian maka sai ona exemplu ba mundu tomak haree. Sr. Horta ho Sr. Xanana tenke haree katak Sr. Alfredo ninia ajenda la'ós atu mantén Estadu ida iha ninia fatin, maibé atu hamonu Estadu ida. Timor-Leste oan sira hala'o rezisténsia hasoru Indonézia iha tinan 25 nia laran hodi harii Estadu ida la'ós atu hetan kaos ho anarkia, ne'ebé no podér polítiku só hetan de'it liu hosi forsa kilat nian.

 

Maibé, dalaruma ita bele argumenta katak Sr. Horta ho Sr. Xanana lakohi hola medidas ne'ebé drástiku tanba bele hamonu rai ne'e ba krize ida boot liután karik? Tan ne'e maka sira sente di'ak liu hamaus de'it Sr. Alfredo duké halo nia laran sai nakali liután no provoka krize ida boot liu fali. Keta ba Sr. Horta ho Sr. Xanana, di'ak liu ema na'in 30 resin de'it maka mate duké ema rihun resin? Talvés Sr. Xanana hakarak evita ema mate tan hanesan violénsia iha post-referendum 1999 nian? Bele hanesan ne'e mós agora oinsá? Se Sr. Alfredo lakohi submete nia an ba autoridade Estadu nian, oinsá maka Sr. Prezidente responde ba buat ida ne'e? Karik Sr. Prezidente Ramos-Horta sente katak Sr. Alfredo nia lejitimidade ho Estadu nia lejitimidade iha nivel ida hanesan? Se nune'e karik, ita hotu ba eleisaun hodi hili Sr. Prezidente Ramos-Horta hodi halo saida?

 

Hakerek na'in ida ne'e haree katak Prezidente Ramos-Horta tenke ezerse ninia autoridade tuir Constituição RDTL define. Nune'e Prezdente Ramos-Horta mós iha lejitimidade moral atu kontinua buka dalan hodi neutraliza lalais Sr. Alfredo nia influénsia iha rai-laran, liuliu iha parte loromonu. Povu Timor-Leste labele iha opsaun ida ne'ebé nia tenke hili entre Sr. Alfredo ho Sr. Prezidente RDTL nian. Karik to'o ona pontu ida ne'e, entaun Timor-Leste sei la fila ona ba kotuk. Dalan ba oin maka sei fase ho raan.
 
Lafahek Rai Maran

Comments:
Nhia atu ba kuda lakero ia raen Australia! Niha patrao maka John Howard! Rai cantadero ia hona. Karau ten mos ia barak los!
 
Notisia ikus mai ne'e publika iha jornal Timor Post edisaun 29 de Maio 2007.
A final durante ne'e XG ho RH uza Bispo sira hanesan kurtina hodi taka problema krizi tinan kotuk.


************************


Bispo Basilio Husu Razaun Dialogu ho Major Alfredo


Baucau, TP
Bispo Dioseze Baucau Don Basilio do Nascimento nia parte labele hatete buat ida ba saida maka estadu hatete liu husi media atu Igreja fasilita dialogo entre estadu ho Major Alfredo Reinado.
“Ha’u la hatene atu koalia saida, koalia oinsa, koalia ho see. Se halo karik hakarak dehan igreja sai intermediario halo dialogo konaba saida, interese saida maka iha buat ne’e nia klaran, e depois mos estado hakarak saida ho Alfredo, Alfredo hakarak saida ho estadu, nebe buat hirak ne’e mos ita tenki hare,” dehan Bispo Basilio, Sesta feira (25/5) iha nia servisu fatin, bainhira husu ninia hanoin konaba informasaun nebe maka namkari iha rai laran katak igreija Katolika maka atu prepara dialogo konaba kazu Major Alfredo. Tuir mai ita intrevista jornalista TP hamutuk Amu Bispo Basilio.
Jornalista (J): Tuir informasaun dehan husi Igreja Katolika maka atu preparadialogo konaba kazu Major Alfredo nian. Maizumenus kondisaun saida maka parte igreja prepara ona?
Amo Bispo (AB) : Lae konaba ida ne’e, to’o oras ne’e hau pesoalmente seidauk hatene buat ida, seidauk iha ema ida koalia ho hau. Hori bainhira Presidente da Republika DR. Ramos Horta ba koalia ho Don Alberto Ricardo, depois hau rona mos katak advogado Sr. Alfredo nian koalia dala barak, hateten Igreja nian naran, maibe la hataene se advogado ka sira ne’ebe defende Sr. Alfredo nia interese la hatene se koalia ona ho Bispo Dili nian Don Ricardo. Ho hau ema ida seidauk koalia, ne’e duni hanesan buat ne’ebe imi jornalista husu dehan igreja hanoin ida ne’e, Igreja hanoin ida ne’eba. Hau husi hau nian parte hau la bele hateten buat ida tamba razaun ida ne’e, hau la hatene atu koalia saida, koalia oinsa, koalia ho se’e?
J: Jornalista mos husu se informasaun ne’e to’o duni iha Bispo, oinsa Amo nian pontudevista kona ba’a ida ne’e?
AB: Lae, hau hanoin katak uma kreda nian servisu ida defende ema, hare ema nia diak, i hare ema nian dignidade laos deit tamba direitus humanus, maibe hare ema nian dignidade hanesan Maromak nian oan, ne’eduni ho perspektivas ida ne’e ema hotu-hotu merese uma kreda nian atensaun, agora ida ne’e ida. Iha buat seluk dehan ita kuando dialogu konaba ema ida nian situasaun, hau hanoin buat importante mos ita tenki hatene ema ne’e nian situasaun oinsa, dialogo tansa, dialogo hodi halo saida, objetivo saida-saida mak tama iha dialogo ida ne’e, ne’ebe ohin loron hateten buat ruma ba ita boot jornalista sira dehan koalia konaba ida ne’e, koalia konaba ida ne’eba, Hau mos ba ida ne’e hau labele hateten buat ida tamba hau la hatene konteudo saida, katak koalia konaba saida, se halo karik hakarak dehan igreja sai intermediario halo dialogo konaba saida, interese saida mak iha buat ne’e nia klaran, depois mos estado hakarak saida ho Alfredo, Alfredo hakarak saida ho estado, ne’ebe buat hirak ne’e mos ita tenki hare.
Terseiro hau hakarak reajen oituan hanesan ne’e, dehan tansa maka tenki iha dialogo ho Alfredo. Ida ne’e ba hau preokupasaun boot ida, Alfredo sidadaun ida hanesan ema hotu-hotu, tansa maka tenki halo dialogo ho Alfredo, iha razaun ruma. Hau rona dehan Alfredo halai sai husi Quartel F-FDTL, hau rona dehan Alfredo ataka Quartel Polisia nian, hau rona dehan Alfredo oho ka tiru mate F-FDTL ida, agora tan buat hirak ne’e mak dialogo, hau la hare razaun. Ne’ebe buat ida ne’ebe hau husu bei-beik ba hau nia a’an dehan kuando hakarak dialogo ho Alfredo ne’e tansa? Alfredo sidadaun ida henesan ema hotu-hotu, tansa maka tenki dialogo ho Alfredo, la dialogo ho sidadaun sira seluk, ne’e duni buat hirak ne’e mos atu ba dialogo hau hakarak hatene razaun tansa maka atu halo dialogo ida ne’e, razaun tansa mak husi igreja atu sai intermediario ba dialogo ida ne’e.
J: Katak iha dialogo ne’e nia laran sei hamosu buat ruma?
AB: Hau la hatene, tansa mak orgaun soberano sira ne’e, tansa maka governo, tansa maka estado hakarak halo dialogo ho Alfredo, to’o oras ne’e hau seidauk hatene razaun, hau mos la hatene.
J: Ne’e signifika dialogo ho Major Alfredo la presiza, ka iha dalan seluk ne’ebe atu halo?
AB: Lae, hau la dehan katak presiza ou la presiza iha dialogo. Hau hakarak deit razaun tansa, tamba oras ne’e hotu-hotu koalia deit dialogo ho Alfredo, hau hakarak hatene tansa maka halo dialogo ho Alfredo, nusa maka la halo dialogo ho Salsinha, nusa maka la halo dialogo ho Petisionario, nusa maka la halo dialogo ho Artes Marciais, nusa maka la halo dialogo ho Kolimau 2000, nusa maka la halo dialogo ho kiak sira Venilale nian, nusa maka la halo dialogo ho ferik faluk sira, tamba ohin loron hotu-hotu koalia dialogu-dialogo ho Alfredo, hau hakarak hatene razaun saida maka ema hotu-hotu preokupado ho dialogo ida ne’e.
J: Tuir informasaun ne’ebe lao, katak razaun governo halo dialogo tamba Major Alfredo halai sai ho kilat, no kondisaun Alfredo nian ne’e sai perigo boot ba eleisaun Legislativa ne’ebe mai.
AB: Se Alfredo iha kilat, tamba sa maka halo dialogo, se razaun ida ne’e tamba sa maka halo dialogo. Se sidadaun ida iha rai Timor iha nia pose, iha nia liman buat ne’ebe lei bandu, tenki halo dialogo ho ema hirak ne’ebe la tuir lei, hau hare katak ne’e mos ladun los. Pronto hanesan komu hau repete fali hau la hatene razaun atu halo dialogo ne’e, hau hein katak iha esplikasaun ruma, tansa maka dialogo ida ne’e tenki halao.
J: Mensagem saida maka Amo Bispo fo ba ita nian povo, liu-liu sarani Dioseze Baucau nian, relasiona kampanya Legislativa ne’e mai, para evita asaun violensia ne’ebe karik sei mosu?
AB: Hau hanoin katak buat ida konaba formasaun ne’e ita ida-idak disiplina mental, ita ida-idak mak konsensia komun, bounsensu, ita ida-idak maka tenki hadia iha ita nia a’an, ita ida-idak maka tenki habelar ita nia a’an hodi hola konsensia katak, se’e hau hatene uza hau nia liman, ida seluk mos hatene uza nia liman, se’e hau uza kroat ida seluk mos labele uza kroat tamba nia la iha, bain hira nia iha kroat nia mos uza, ne’ebe kroat ne’ebe diak liu ne’e maka ita nia kakutak, ita nia matenek hodi hatene katak uza kakutak ho matenek ida ne’e hodi buka dalan hamutuk ho membro sira, komunidade nasaun Timor oan tomak hodi hare oinsa maka ita ida-idak ho ita nian intervensaun liu husi votus, ho ita nia intervensaun partisipasaun iha vida politika nee’e oinsa maka ita labele imforma ita nia a’an hodi hatene partido forsa politika sira ne’ebe aprezenta a’an ne’e ida ne’ebe maka iha programa diak, ida ne’ebe maka iha kapasidade, ida ne’ebe maka iha lider diak, ida ne’ebe maka iha kuadros atu bele halao vida politika iha rai ida ne’e.
Tamba buat ne’ebe hau hare ohin loron mos partido balun iha liders, maibe la iha kuadros, partido balun iha masa, e nein iha lider, ne’ebe hau nia hanoin iha limitasaun hirak ne’e nia le’et povo tenki hatene mos katak buat ida ba ita nia partidos politikus sira, maibe hau hanoin buat ida dehan bonsensu ne’e ita buka hare ida ne’ebe maka iha kapasidade, biar hotu-hotu mesak limitado, biar hotu-hotu mesak servisu iha klot laran, maibe diak liu ita brani lai husik ita nia kor partido politiko sira ba kotuk, maibe ita hare ba tinan 5 (lima) mai oin ne’e, oinsa maka ita hadia, oinsa maka ita hametin demokrasia, vida sosial, vida ekonomika, vida Justisa nian iha ita nia rain, maibe ida ne’e lider sira tenki iha kapasidade, ita buka tok lider ida ne’ebe iha lider hirak ne’e hotu nia le’et ka partido ida ne’ebe ka koligasaun ida ne’ebe maka iha kapasidade atu bele ukun rai ida ne’e ho diak. (Caetano C. Guterres).
 
Post a Comment



<< Home

This page is powered by Blogger. Isn't yours?